<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" >

<channel>
	<title>uticaj društvenih mreža &#8211; i2 portal</title>
	<atom:link href="https://i2portal.rs/oznaka/uticaj-drustvenih-mreza/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://i2portal.rs</link>
	<description>Otkrijte svoju unutrašnju snagu, oblikujte svoju sudbinu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 24 Feb 2026 09:59:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2024/10/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>uticaj društvenih mreža &#8211; i2 portal</title>
	<link>https://i2portal.rs</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Uticaj društvenih mreža na psihičko stanje</title>
		<link>https://i2portal.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-psihicko-stanje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=uticaj-drustvenih-mreza-na-psihicko-stanje</link>
					<comments>https://i2portal.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-psihicko-stanje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jelena]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 24 Feb 2026 09:59:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[i2 portal]]></category>
		<category><![CDATA[psihičko stanje]]></category>
		<category><![CDATA[psihološko savetovanje SANA]]></category>
		<category><![CDATA[uticaj društvenih mreža]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://i2portal.rs/?p=5939</guid>

					<description><![CDATA[Uticaj društvenih mreža i digitalnih navika na psihičko stanje postaje jedna od najvažnijih tema savremenog društva, posebno u vremenu kada su mobilni telefoni, aplikacije i online komunikacija prisutni u gotovo svakom segmentu života. Digitalni svet nam donosi brojne prednosti – bržu razmenu informacija, povezivanje sa ljudima širom sveta i lakši pristup zabavi i edukaciji. Ipak, paralelno [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p data-start="0" data-end="616"><strong>Uticaj društvenih mreža i digitalnih navika na psihičko stanje</strong> <strong>postaje jedna od najvažnijih tema savremenog društva, posebno u vremenu kada su mobilni telefoni, aplikacije i online komunikacija prisutni u gotovo svakom segmentu života.</strong></p>
<p data-start="0" data-end="616">Digitalni svet nam donosi brojne prednosti – bržu razmenu informacija, povezivanje sa ljudima širom sveta i lakši pristup zabavi i edukaciji. Ipak, paralelno sa tim benefitima, raste i zabrinutost stručnjaka za mentalno zdravlje zbog posledica koje prekomerna i nekontrolisana upotreba društvenih mreža može imati na emocije, samopouzdanje i opštu psihološku stabilnost pojedinca.</p>
<h2 data-start="618" data-end="669"><strong>Digitalna svakodnevica i promena životnih navika</strong></h2>
<p data-start="671" data-end="1040">Savremeni čovek započinje i završava dan uz ekran. Proveravanje notifikacija odmah nakon buđenja i skrolovanje pred spavanje postali su rutina. Ovakve navike utiču na kvalitet sna, koncentraciju i sposobnost da budemo prisutni u trenutku. Plavo svetlo ekrana remeti lučenje melatonina, hormona sna, dok stalna dostupnost informacija održava mozak u stanju pripravnosti.</p>
<p data-start="1042" data-end="1395">Pored toga, digitalne navike menjaju i način na koji komuniciramo. Umesto direktnog razgovora, sve češće biramo poruke i komentare. Iako to olakšava kontakt, smanjuje se kvalitet interakcije i emocionalna dubina odnosa. Nedostatak neverbalne komunikacije može dovesti do nesporazuma, ali i do osećaja usamljenosti, uprkos velikom broju online kontakata.</p>
<p data-start="1042" data-end="1395"><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-5941" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/impact-social-media-mental-health.jpeg-1659532160240_55c053bc-1683-4b9a-9a64-3d27403df08a_1008x.webp" alt="" width="1008" height="727" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/impact-social-media-mental-health.jpeg-1659532160240_55c053bc-1683-4b9a-9a64-3d27403df08a_1008x.webp 1008w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/impact-social-media-mental-health.jpeg-1659532160240_55c053bc-1683-4b9a-9a64-3d27403df08a_1008x-300x216.webp 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/impact-social-media-mental-health.jpeg-1659532160240_55c053bc-1683-4b9a-9a64-3d27403df08a_1008x-768x554.webp 768w" sizes="(max-width: 1008px) 100vw, 1008px" /></p>
<h2 data-start="1397" data-end="1447"><strong>Poređenje, samopouzdanje i pritisak savršenstva</strong></h2>
<p data-start="1449" data-end="1833">Jedan od najznačajnijih aspekata kada govorimo o temi Uticaj društvenih mreža i digitalnih navika na psihičko stanje jeste fenomen konstantnog poređenja. Na društvenim mrežama korisnici najčešće prikazuju idealizovane verzije svog života – uspehe, putovanja, fizički izgled i srećne trenutke. Posmatranje takvih sadržaja može stvoriti utisak da su tuđi životi ispunjeniji i uspešniji.</p>
<p data-start="1835" data-end="2179">Kod mladih, ali i kod odraslih, to može izazvati <strong>nisko samopouzdanje</strong>, nezadovoljstvo sopstvenim izgledom i osećaj manje vrednosti. Posebno su osetljivi adolescenti, koji se nalaze u fazi formiranja identiteta. Broj lajkova i pratilaca neretko postaje merilo lične vrednosti, što može dovesti do anksioznosti i potrebe za stalnom potvrdom okoline.</p>
<h2 data-start="2181" data-end="2226"><strong>Anksioznost, FOMO i zavisnost od interneta</strong></h2>
<p data-start="2228" data-end="2533">Strah od propuštanja (<strong>FOMO</strong> – fear of missing out) postao je čest fenomen u digitalnoj eri. Konstantna potreba da budemo u toku sa svim dešavanjima, objavama i vestima stvara unutrašnji pritisak i nemir. Osoba može osećati krivicu ili <strong>anksioznost</strong> ako nije stalno online ili ako ne odgovori odmah na poruku.</p>
<p data-start="2535" data-end="2903">Vremenom se može razviti i obrazac zavisničkog ponašanja. Svaka notifikacija aktivira centar za nagradu u mozgu, podstičući lučenje dopamina. To stvara začarani krug – što više koristimo društvene mreže, to nam je teže da napravimo pauzu. Dugotrajna izloženost ovakvom obrascu može dovesti do problema sa pažnjom, razdražljivosti i smanjene tolerancije na frustraciju.</p>
<p data-start="2535" data-end="2903"><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-5942" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes.jpg" alt="" width="2006" height="1317" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes.jpg 2006w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes-300x197.jpg 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes-1024x672.jpg 1024w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes-768x504.jpg 768w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/02/social-media-likes-1536x1008.jpg 1536w" sizes="(max-width: 2006px) 100vw, 2006px" /></p>
<div class="flex flex-col text-sm pb-25">
<article class="text-token-text-primary w-full focus:outline-none [--shadow-height:45px] has-data-writing-block:pointer-events-none has-data-writing-block:-mt-(--shadow-height) has-data-writing-block:pt-(--shadow-height) [&amp;:has([data-writing-block])&gt;*]:pointer-events-auto scroll-mt-[calc(var(--header-height)+min(200px,max(70px,20svh)))]" dir="auto" tabindex="-1" data-turn-id="request-WEB:bf731454-4bf1-4911-b81a-ea1488637fee-1" data-testid="conversation-turn-2" data-scroll-anchor="true" data-turn="assistant">
<div class="text-base my-auto mx-auto pb-10 [--thread-content-margin:--spacing(4)] @w-sm/main:[--thread-content-margin:--spacing(6)] @w-lg/main:[--thread-content-margin:--spacing(16)] px-(--thread-content-margin)">
<div class="[--thread-content-max-width:40rem] @w-lg/main:[--thread-content-max-width:48rem] mx-auto max-w-(--thread-content-max-width) flex-1 group/turn-messages focus-visible:outline-hidden relative flex w-full min-w-0 flex-col agent-turn" tabindex="-1">
<div class="flex max-w-full flex-col grow">
<div class="min-h-8 text-message relative flex w-full flex-col items-end gap-2 text-start break-words whitespace-normal [.text-message+&amp;]:mt-1" dir="auto" data-message-author-role="assistant" data-message-id="569ce849-dd91-4c64-bfcd-b1a4487395bc" data-message-model-slug="gpt-5-2">
<div class="flex w-full flex-col gap-1 empty:hidden first:pt-[1px]">
<div class="markdown prose dark:prose-invert w-full wrap-break-word dark markdown-new-styling">
<h2 data-start="2905" data-end="2936"><strong>Uticaj na decu i adolescente</strong></h2>
<p data-start="2938" data-end="3300">Kada se razmatra <strong>uticaj društvenih mreža i digitalnih navika na psihičko stanje</strong> kod dece i mladih, važno je naglasiti da su oni posebno ranjiva grupa. Njihov mozak je još u razvoju, a emocionalna regulacija nije u potpunosti formirana. Izloženost negativnim komentarima, vršnjačkom nasilju na internetu ili neprikladnim sadržajima može imati dugoročne posledice.</p>
<p data-start="3302" data-end="3620">Sajber nasilje je sve prisutnije i često se dešava izvan vidokruga roditelja i nastavnika. Posledice mogu biti ozbiljne – od povlačenja u sebe i pada školskog uspeha, do depresivnih epizoda. Zbog toga je ključno razvijati digitalnu pismenost, otvorenu komunikaciju i postavljati jasne granice u korišćenju tehnologije.</p>
<h2 data-start="3622" data-end="3659"><strong>Pozitivne strane i važnost balansa</strong></h2>
<p data-start="3661" data-end="3941">Iako se često govori o negativnim efektima, važno je naglasiti da društvene mreže nisu same po sebi štetne. One mogu biti prostor podrške, edukacije i inspiracije. Mnoge osobe pronalaze zajednice koje dele slična interesovanja ili probleme, što može doprineti osećaju pripadnosti.</p>
<p data-start="3943" data-end="4263">Ključ je u balansu i svesnom korišćenju tehnologije. Postavljanje vremenskih ograničenja, pravljenje digitalnih pauza i negovanje offline odnosa mogu značajno smanjiti negativne efekte. Takođe, razvijanje kritičkog mišljenja pomaže da sadržaj na mrežama sagledamo realnije, bez idealizacije i preteranog poistovećivanja.</p>
<h2 data-start="4265" data-end="4318"><strong>Kako zaštititi mentalno zdravlje u digitalnom dobu</strong></h2>
<p data-start="4320" data-end="4688">Razumevanje teme <strong>uticaj društvenih mreža i digitalnih navika na psihičko stanje</strong> podrazumeva i traženje konkretnih rešenja. Jedan od prvih koraka jeste osvešćivanje sopstvenih navika – koliko vremena provodimo online i kako se osećamo nakon toga. Ako primetimo da nas određeni sadržaji uznemiravaju ili izazivaju negativne emocije, važno je ograničiti njihovo praćenje.</p>
<p data-start="4690" data-end="5013">Praktikovanje tehnika opuštanja, fizička aktivnost i boravak u prirodi doprinose boljoj emocionalnoj ravnoteži. Razgovor sa bliskim osobama o svojim osećanjima takođe može biti od velike pomoći. Kada osećaj anksioznosti, tuge ili preopterećenosti postane intenzivan i dugotrajan, preporučljivo je potražiti stručnu podršku.</p>
<p data-start="5015" data-end="5333" data-is-last-node="" data-is-only-node="">i2 portal / <a href="https://psiholoskosavetovanje.rs/uticaj-drustvenih-mreza-i-digitalnih-navika-na-psihicko-stanje/" target="_blank" rel="noopener">Psihološko savetovanje SANA</a></p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</article>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://i2portal.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-psihicko-stanje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
