<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" >

<channel>
	<title>stres &#8211; i2 portal</title>
	<atom:link href="https://i2portal.rs/oznaka/stres/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://i2portal.rs</link>
	<description>Otkrijte svoju unutrašnju snagu, oblikujte svoju sudbinu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 03 Mar 2026 16:51:07 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2024/10/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>stres &#8211; i2 portal</title>
	<link>https://i2portal.rs</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Stres povezan sa promenama u životu – Zašto nas proleće često zatekne nespremne?</title>
		<link>https://i2portal.rs/stres-povezan-sa-promenama-u-zivotu-zasto-nas-prolece-cesto-zatekne-nespremne/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=stres-povezan-sa-promenama-u-zivotu-zasto-nas-prolece-cesto-zatekne-nespremne</link>
					<comments>https://i2portal.rs/stres-povezan-sa-promenama-u-zivotu-zasto-nas-prolece-cesto-zatekne-nespremne/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jelena]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Mar 2026 16:51:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[i2 portal]]></category>
		<category><![CDATA[proleće]]></category>
		<category><![CDATA[promene u životu]]></category>
		<category><![CDATA[psihološko savetovalište SANA]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://i2portal.rs/?p=5974</guid>

					<description><![CDATA[Promena sezone za mnoge simbolizuje novi početak. Dani su duži, priroda se budi, planovi za leto polako se prave. Ipak, iza ove optimistične slike često se krije nešto o čemu se ređe govori – povećani stres. Proleće, kao period tranzicije, nosi brojne promene u ritmu života, obavezama i očekivanjima, a svaka promena, ma koliko bila pozitivna, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p data-start="85" data-end="519">Promena sezone za mnoge simbolizuje novi početak. Dani su duži, priroda se budi, planovi za leto polako se prave. Ipak, iza ove optimistične slike često se krije nešto o čemu se ređe govori – <strong>povećani stres</strong>.</p>
<p data-start="85" data-end="519">Proleće, kao period tranzicije, nosi brojne promene u ritmu života, obavezama i očekivanjima, a svaka promena, ma koliko bila pozitivna, zahteva prilagođavanje. Upravo to prilagođavanje može postati izvor unutrašnje napetosti.</p>
<p data-start="85" data-end="519">Kako kontrolisati <strong>stres povezan sa promenama u životu</strong> i sa čime je on zapravo povezan, saznajte u daljem tekstu.</p>
<h2 data-start="521" data-end="555"><strong>Zašto promene izazivaju stres?</strong></h2>
<p data-start="557" data-end="913">Ljudski mozak voli predvidivost. Rutina nam daje osećaj sigurnosti i kontrole. Kada se rutina poremeti – bilo da je reč o promeni vremena, radnog tempa, školskih obaveza ili društvenih aktivnosti, organizam ulazi u stanje pojačane budnosti. To je prirodan mehanizam preživljavanja. Međutim, ako se takvo stanje produži, ono može prerasti u<strong> hronični stres</strong>.</p>
<p data-start="915" data-end="1269">Proleće često donosi reorganizaciju života. U poslovnom okruženju to može značiti nove projekte, planove za drugi deo godine ili promene u timu. U školskom kontekstu to je period završnih obaveza, ispita i donošenja važnih odluka. U privatnom životu, mnogi se suočavaju sa pritiskom da “iskoriste lepo vreme”, budu aktivniji, društveniji i produktivniji.</p>
<p data-start="1271" data-end="1459">Sve te promene, iako naizgled pozitivne, zahtevaju mentalnu energiju. Ako je nemamo dovoljno – zbog umora, prethodnih stresova ili ličnih problema – osećaj preopterećenosti lako se javlja.</p>
<h2 data-start="1461" data-end="1503"><strong>Pripreme za leto i pritisak očekivanja</strong></h2>
<p data-start="1505" data-end="1790">Jedan od specifičnih izvora stresa u proleće jeste pritisak priprema za leto. To uključuje finansijsko planiranje, organizaciju odmora, ali i brigu o fizičkom izgledu. Mediji i društvene mreže dodatno pojačavaju poruke o “idealnom telu”, savršenim putovanjima i aktivnom načinu života.</p>
<p data-start="1792" data-end="2081">Upoređivanje sa drugima može dovesti do osećaja nezadovoljstva i nedovoljnosti. Osoba može početi da preispituje sopstvene rezultate, karijeru, odnose ili životne izbore. Umesto radosti zbog dolaska toplijih dana, javlja se tihi unutrašnji pritisak da se nešto mora promeniti – i to odmah.</p>
<p data-start="2083" data-end="2287">Ovakav pritisak često nije spolja nametnut direktno, već ga sami internalizujemo. Pitanja poput “<em>Gde sam sada u životu</em>?” ili “<em>Da li sam postigao/la dovoljno</em>?” mogu aktivirati duboke sumnje i nesigurnosti.</p>
<h2 data-start="2289" data-end="2319"><strong>Stres povezan sa promenama u životu – Promene na poslu i u školi</strong></h2>
<p data-start="2321" data-end="2523">Proleće je za mnoge period evaluacije i tranzicije. U firmama se prave preseci, pokreću novi planovi ili dolazi do kadrovskih promena. U školama i na fakultetima približavaju se završni ispiti i rokovi.</p>
<p data-start="2525" data-end="2790">Ove situacije često aktiviraju<strong> strah od neuspeha</strong>, brigu o budućnosti i potrebu da se dokažemo. Ako osoba već ima tendenciju ka perfekcionizmu, ovaj period može biti posebno izazovan. Konstantna težnja ka visokim standardima, bez prostora za odmor, vodi iscrpljenju.</p>
<p data-start="2792" data-end="3083">Kada telo i um nemaju priliku za oporavak, stres postaje hroničan. Tada se javljaju simptomi poput nesanice, razdražljivosti, smanjene koncentracije, napetosti u mišićima i čestih glavobolja. Emocionalno, osoba može postati osetljivija, povučenija ili sklonija naglim promenama raspoloženja.</p>
<p data-start="2792" data-end="3083"><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-5976" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice.webp" alt="" width="1920" height="1280" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice.webp 1920w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice-300x200.webp 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice-1024x683.webp 1024w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice-768x512.webp 768w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2026/03/do-i-have-anxiety-signs-symptoms-advice-1536x1024.webp 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></p>
<h2 data-start="3085" data-end="3134"><strong>Kada stres preraste u anksioznost i depresiju</strong></h2>
<p data-start="3136" data-end="3373">Važno je naglasiti da stres sam po sebi nije neprijatelj. Kratkoročni stres može biti motivišući i pomoći nam da se prilagodimo novim okolnostima. Problem nastaje kada stres traje dugo i kada ne razvijamo adekvatne strategije suočavanja.</p>
<p data-start="3375" data-end="3700">Hronični stres iscrpljuje nervni sistem. Organizam ostaje u stanju stalne pripravnosti, što može dovesti do anksioznih poremećaja. Osoba počinje da oseća stalnu zabrinutost, napetost i strah, čak i kada objektivna pretnja ne postoji. Misli postaju preplavljujuće, a telo reaguje ubrzanim pulsom, znojenjem i osećajem gušenja.</p>
<p data-start="3702" data-end="3986">S druge strane, produženi stres može doprineti razvoju depresivnih simptoma. Kada osoba dugo oseća da nema kontrolu nad okolnostima, može razviti osećaj bespomoćnosti. Gubi se interesovanje za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, energija opada, a samopouzdanje slabi.</p>
<p data-start="3988" data-end="4060">Zbog toga je važno na vreme prepoznati signale koje nam telo i um šalju.</p>
<h2 data-start="4062" data-end="4109"><strong>Kako prepoznati da nam je potrebna promena?</strong></h2>
<p data-start="4111" data-end="4168">Neki od znakova da stres prelazi granicu podnošljivog su:</p>
<p data-start="4172" data-end="4205">-osećaj konstantne iscrpljenosti</p>
<p data-start="4208" data-end="4231">–problemi sa spavanjem</p>
<p data-start="4234" data-end="4259">-teškoće u koncentraciji</p>
<p data-start="4262" data-end="4284">-česta razdražljivost</p>
<p data-start="4287" data-end="4323">-povlačenje iz socijalnih kontakata</p>
<p data-start="4326" data-end="4368">-osećaj beznadežnosti ili preterane brige</p>
<p data-start="4370" data-end="4525">Ako ovi simptomi traju nedeljama i utiču na svakodnevno funkcionisanje, važno je zastati i preispitati način na koji se nosimo sa obavezama i očekivanjima.</p>
<h2 data-start="4527" data-end="4564"><strong>Strategije za upravljanje stresom</strong></h2>
<p data-start="4566" data-end="4745">Prvi korak jeste prihvatanje da promena, ma koliko bila pozitivna, može biti stresna. Dozvoliti sebi da ne budemo stalno energični i raspoloženi oslobađa nas nepotrebnog pritiska.</p>
<p data-start="4747" data-end="4981">Organizacija vremena može značajno smanjiti osećaj haosa. Postavljanje realnih ciljeva i prioriteta pomaže da se fokusiramo na ono što je zaista važno. Takođe, važno je planirati vreme za odmor jednako ozbiljno kao i poslovne obaveze.</p>
<p data-start="4983" data-end="5227">Fizička aktivnost, boravak u prirodi i tehnike opuštanja poput dubokog disanja ili meditacije doprinose regulaciji nervnog sistema. Razgovor sa bliskim osobama takođe ima snažan zaštitni efekat – deljenje briga često smanjuje njihov intenzitet.</p>
<p data-start="5229" data-end="5434">Posebno je važno raditi na unutrašnjem dijalogu. Umesto kritičkih misli poput “Nisam dovoljno dobar/na”, korisno je razvijati saosećajan odnos prema sebi. Promene su proces, a prilagođavanje zahteva vreme.</p>
<h2 data-start="5436" data-end="5469"><strong>Kada potražiti stručnu pomoć?</strong></h2>
<p data-start="5471" data-end="5705">Ako uprkos sopstvenim naporima osećaj napetosti, tuge ili zabrinutosti ne prolazi, razgovor sa stručnim licem može biti dragocen korak. <strong>Psihoterapija</strong> pruža siguran prostor za istraživanje unutrašnjih konflikata, strahova i očekivanja.</p>
<p data-start="5707" data-end="5923">Stručna podrška pomaže da bolje razumemo sopstvene obrasce reagovanja i razvijemo efikasnije strategije suočavanja sa stresom. Traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovornosti prema sopstvenom mentalnom zdravlju.</p>
<p data-start="5925" data-end="6139">Promene su neizbežan deo života. Iako nas mogu uzdrmati, one istovremeno pružaju priliku za rast. Ključ je u tome da naučimo da osluškujemo sebe, prepoznamo granice i pružimo sebi podršku kada nam je najpotrebnija.</p>
<p data-start="5925" data-end="6139">i2 portal / <a href="https://psiholoskosavetovanje.rs/stres-povezan-sa-promenama-u-zivotu/" target="_blank" rel="noopener">Psihološko savetovalište SANA</a></p>
<p data-start="5925" data-end="6139">Foto: iStock</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://i2portal.rs/stres-povezan-sa-promenama-u-zivotu-zasto-nas-prolece-cesto-zatekne-nespremne/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako stres utiče na naše zdravlje</title>
		<link>https://i2portal.rs/kako-stres-utice-na-nase-zdravlje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-stres-utice-na-nase-zdravlje</link>
					<comments>https://i2portal.rs/kako-stres-utice-na-nase-zdravlje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jelena]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Feb 2025 10:10:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[dr Aleksandra Vojvodić]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://i2portal.rs/?p=3267</guid>

					<description><![CDATA[Stres je prirodan odgovor organizma na izazove ili pritiske iz spoljnog sveta, i svaka osoba ga doživljava na svoj način. Kako stres utiče na naše zdravlje i kako možemo da lečimo poremećaje izazvane stresom, objašnjava za naš portal dr sci.med. Aleksandra Vojvodić, specijalista dermatovenerologije, subspecijalista alergologije i kliničke imunologije, master ishrane i suplementacije i master [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Stres</strong> je prirodan odgovor organizma na izazove ili pritiske iz spoljnog sveta, i svaka osoba ga doživljava na svoj način. Kako stres utiče na naše zdravlje i kako možemo da lečimo poremećaje izazvane stresom, objašnjava za naš portal <strong>dr sci.med. Aleksandra Vojvodić, </strong><em>specijalista dermatovenerologije, </em><em>subspecijalista alergologije i kliničke imunologije, </em><em>master ishrane i suplementacije i master regenerativne medicine.</em></p>
<p><strong>Šta je stres?</strong></p>
<p><em>Odnos između stresora i hronične bolesti je složen. Na njega utiču brojni faktori- kako sam stresor- priroda, broj i postojanost, tako i same osobine pojedinca- biološka ranjivost pojedinca (genetika) i naučeni obrasci suočavanja sa stresorom. Stresor ima psihološke-na naš um, bihejvioralne-kako se ponašamo i biološke efekte- na naše fizičko zdravlje,  preko svojih psihofizioloških puteva.</em></p>
<p><em>Selie je uveo termin „stres” da objedini sve ono što ugrožava homeostazu organizma, njegovu unutrašnju ravnotežu. Kada osetimo nešto što je pretnja nama i našemo organizmu-  nazivamo ga „stresorom“, a odgovor na stresor naziva se „stresnim odgovorom“. Reakcije na stres razvile su se kao adaptivni procesi, i bez njih čovek ne bi preživeo, aktivira mehanizam za borbu ili beg, za povećanje autonomne i hormonalne aktivnosti koje maksimiziraju mogućnosti za mišićni napor, bolji vid, veću snagu, povećanje budnosti, skretanje krvi sa periferije, ali teške, produžene, svakodnevne, reakcije na stres mogu dovesti do oštećenja tkiva i mnogobrojnih bolesti.</em></p>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-3270" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/manage-stress.jpg" alt="" width="877" height="877" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/manage-stress.jpg 1000w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/manage-stress-300x300.jpg 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/manage-stress-150x150.jpg 150w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/manage-stress-768x768.jpg 768w" sizes="(max-width: 877px) 100vw, 877px" /></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>Akutne reakcije na stres</strong></p>
<p><em>Kada organizam doživi stres, aktivira se niz mehanizama- odgovor na stres- u nervnom, kardiovaskularnom, endokrinom i imunskom sistemu. Oslobađaju se hormoni stresa da bi zalihe energije bile dostupne telu odmah za potrošnju, a ta energija se preusmerava na tkiva koja postaju aktivnija tokom stresa, pre svega na skeletne mišiće i mozak- za borbu ili beg, za razmišljanje. Aktiviraju se ćelije imunskog sistema i migriraju na „borbene regije“. Sve ono što je tada nepotrebno se umiruje-  varenje i proizvodnja hormona rasta i gonada. Borba za opstanak!</em></p>
<p><em>Hormone stresa proizvodi simpatički nervni sistem i hipotalamus-hipofizna adrenokortikalna osovina- stvaraju se kateholamini. Paraventrikularno jezgro hipotalamusa proizvodi faktor oslobađanja kortikotropina, a on stimuliše hipofizu da proizvodi adrenokortikotropin koji zatim stimuliše koru nadbubrežne žlezde da luči kortizol. Kateholamini i kortizol povećavaju dostupne izvore energije promovišući razgradnju masti- stvaranja masnih kiselina i glicerola- upotrebljive energije i pretvaranje glikogena u glukozu- šećer u krvi- upotrebljive energije.</em></p>
<p><em>Energija se zatim dostavlja organima kojima je najpotrebnija. To se postiže sužavanjem određenih krvnih sudova, a širenjem drugih i povećanjem nivoa krvnog pritiska na dva načina- povećanjem broja otkucaja srca i udarnog volumena- količine krvi koju srce ispumpa sa svakim otkucajem i /ili stezanjem i sužavanjem krvnih sudova.</em></p>
<p><em>Dolazi do aktivacije imunskog odgovora. Spremaju se da ukoliko dođe do oštećenja kože u borbi ta koža što pre zaraste i da ne dođe do infekcije. Prva linija odbrane, naš urođeni imunski odgovor &#8211; makrofagi i prirodne ćelije ubice, ulaze u krvotok, dolazeći do prolaznog povećanja belih krvnih zrnaca.</em></p>
<h3><strong>Reakcije na hronični stres</strong></h3>
<p><strong>Psihološki uticaj stresa</strong></p>
<p><em>Smatra se da je konstantna izloženost traumatskim događajima u opštoj populaciji u savremenom svetu visoka, čak od 40% do 70%. Razlikujemo <strong>akutni stresni poremećaj</strong> (ASD) i <strong>traje 2 dana do 4 nedelje</strong> i <strong>posttraumatski stresni poremećaj</strong> (PTSP). Posledice su traumatskog događaja koji uključuje prema definiciji stvarnu ili pretnju smrt ili ozbiljnu povredu i grupe simptoma uključujući ponovno doživljavanje traumatskog događaja (npr. nametljive misli), izbegavanje podsetnika/otupljenja i hiperuzbuđenje (npr. teškoće pri padanju ili ostati u snu). PTSP je češći, smatra se da oko 25% onih koji su bili izloženi traumatskim događajima razvije PTSP, pogađa 1 od 12 odraslih osoba u nekom periodu njihovog života, a povezan je sa kognitivnim oštećenjem, depresijom, anksioznim poremećajima i zloupotrebom supstanci, problemima sa spavanjem i poremećajima u ishrani.</em></p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-3271" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/womensheartmentalstress2000x1333.jpg" alt="" width="700" height="467" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/womensheartmentalstress2000x1333.jpg 700w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/womensheartmentalstress2000x1333-300x200.jpg 300w" sizes="(max-width: 700px) 100vw, 700px" /></p>
<p><strong>Kako utiče na kardiovaskulatorni sistem?</strong></p>
<p><em>Stalna i ponavljana simpatička stimulacija kardiovaskularnog sistema usled stresa dovodi do stalnog povećanja krvnog pritiska. Takođe dovodi do zadebljanja zidova krvnih sudova jer se mišići koji sužavaju krvne sudove zgušnjavaju, proizvodeći povišen krvni pritisak u mirovanju. Stvara se i stereotip odgovora- da se na sve vrste stresora reaguje vaskularnim odgovorom. Hronično povišen krvni pritisak tera srce da radi jače, što dovodi do hipertrofije-uvećanja leve komore. Vremenom, hronično povišeni i brzo promenljivi nivoi krvnog pritiska mogu dovesti do oštećenja arterija i stvaranja plakova.</em></p>
<p><em>U istraživanjima se pokazalo da je profesionalni gradijent rizika od koronarne bolesti srca (CHD) u kojem muškarci sa relativno niskim socio-ekonomskim statusom imaju najlošije zdravstvene ishode. Smatra se da je kod njih najznačajniji stresor nedostatak percipirane kontrole posla, a ostali faktori uključuju rizična ponašanja- upotreba alkohola, pušenje, i sedentarni način života. Stres na poslu je naveden kao najznačajniji uzrok CHD i hipertenzije, dok kod žena sa postojećom CHD, bračni stres je bolji prediktor loše prognoze nego stres na poslu.</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-3272" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-1249628154-1280x853-1.jpg" alt="" width="887" height="591" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-1249628154-1280x853-1.jpg 1280w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-1249628154-1280x853-1-300x200.jpg 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-1249628154-1280x853-1-1024x682.jpg 1024w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-1249628154-1280x853-1-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 887px) 100vw, 887px" /></p>
<p><strong>Kako utiče na imunitet?</strong></p>
<p><em>Hormoni stresa potiskuju imunski odgovor utičući direktno na profile citokina. Citokini- interleukini- su mali molekuli koje stvaraju imunske ćelija pomoću kojih one komuniciraju.</em></p>
<p><em>Proinflamatorni citokini- zapaljenski- posreduju u akutnim zapaljenskim reakcijama. Th1 citokini posreduju u ćelijskom imunskom odgovoru-  stimulišu citotoksične T ćelije i ćelije prirodne ubice, važne za ubijanje svih patogena koji se nalaze u ćeliji kao što su virusi ali i ubijanje tumorskih ćelija. Th2 citokini su značajni u humoralnom imunskom odgovoru- stimulišu B ćelije za proizvodnju antitela, koja „označavaju“ patogene van ćelija na pr. bakterije. U istraživanjima se pokazalo da  srednji stresori, kao što su ispiti, mogu da stimulišu povećanje Th2 citokina u odnosu na Th1 citokine- objašnjava zašto se studenti često razbole od virusnih infekcija u ispitnim rokovima, zašto se razbolimo od virusnih infekcijama “kada smo pod akutnim stresom“.</em></p>
<p><em>Međutim, kod hroničnog, dugotrajnog stresa dolazi do smanjenja citokina koji stimulišu i Th1 i Th2 odgovore, i do supresije humoralnog i ćelijskog imuniteta. Antitela se manje proizvode, lošija je odbrana od svih patogena.</em></p>
<p><em>U jednoj studiji se pokazalo da osobe sa najstresnijim životnim događajima i najvišim nivoima stresa i negativnog uticaja su imale najveću verovatnoću da razviju simptome prehlade, i da što stres duže traje verovatnoća zaražavanja je veća pri izloženosti virusu.</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-3273" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/2757422.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/2757422.jpg 1000w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/2757422-300x200.jpg 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/2757422-768x511.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Kako utiće na pogoršanja i aktivaciju autoimunskih oboljenja?</strong></p>
<p><em>U mnogim studijama se pokazalo da je hronično aktiviran, neregulisan akutni odgovor na stres odgovoran za aktivaciju i pogoršanje mnogih autoimunskih oboljenja. Akutni odgovor na stres, kao što je već rečeno, uključuje aktivaciju i migraciju ćelija urođenog imunskog sistema, uz aktivaciju zapaljenskih citokina. U hroničnom stresu, kod osobe koja je zdrava, kortizol na kraju potiskuje proizvodnju zapaljenskih citokina. Ali kod osoba sa autoimunskom bolešću, bilo da imamo genetsku predisponiranost, bilo da je virus kod nekih dodatno pokrenuo proces, pošto je nastanak ovih oboljenja vrlo složen, produženi stres može prouzrokovati da produkcija zapaljenskih citokina ostane hronično aktivirana, što dovodi do aktivacije i pogoršanja patofiziologije i simptomatologije.</em></p>
<p><em>U istraživačkim radovima se često navodi jedan „model rezistencije na glukokortikoide“ da bi se objasnio ovaj deficit u regulaciji zapaljenskih citokina. Prema njemu imunske ćelije postaju „otporne“ na efekte kortizola, tako što smanjuju broj receptora za kortizola. Tako kortizol ne može da deluje i smanji upalu, pa stres neprestano stimuliše stvaranje zapaljenskih citokina.</em></p>
<p><em><strong>Kod lupusa, reumatoidnog artritisa, Sjogrenovog sindroma, dermatomiozitisa, sklerodermije, multile skleroze, ali i vitiliga, autoimunskih oboljenja štitaste žlezde, dijabetesa, hroničnih srčanih oboljenja, itd…- stres se često povezuje kao pokretač bolesti i još češće kao uzrok pogoršanja tokom bolesti.</strong> Povišeni nivoi inflamatornih markera, kao što je C-reaktivni protein (CRP), predviđaju srčani udar, prema istraživanjima. Takođe, pokazalo se da je istorija velikih depresivnih epizoda povezana sa povišenim nivoima CRP-a.</em></p>
<p><em>Prema studijama u poređenju sa zdravim kontrolama, povećane stope depresije su prijavljene kod pacijenata sa inflamatornim oboljenjima kao što su MS ili CHD ili lupus, posebno lupus CNSa. Ako uzmemo na primer pacijente sa MS- oni se suočavaju sa brojnim stresorima, bolest je teška, invaliditet je čest, terapije, poseste bolnici, pa možemo očekivati i depresiju i anksioznost. Ali isto takve teškoće doživljavaju i pacijenti sa trajnim invaliditetom posle saobraćajnih nesreća, a njihov nivo depresije i anksioznosti je značajno niži. Ono što ih razlikuje su zapaljenski citokini.</em></p>
<p><strong>Kako utiče na alergijska i atopijska oboljenja?</strong></p>
<p><em>Prema brojnim kliničkim studijama je dokazano da alergijski odgovori mogu biti modulisani raspoloženjem i psihološkim stresorima. Dokazan je potencijal štetnog uticaja majčinog stresa na imunitet fetusa u razvoju i moguća pojava postnatalne bolesti. Perinatalno programiranje- uticaj majke na razvoj fetusa i okolne sredine- se smatra sve značajnijim, a stres jednim od najznačajnih faktora koji dalje odredjuje, nezavisno od genetske podložnosti, razvoj fetusa i njegovih fizioloških sistema. Nivoi intrauterinog hormona stresa (i majke i fetusa) rastu sa stresom majke. Imunitet fetusa je u početku uključen prvenstveno u samo-ne-samoprogramiranje- pre svega kako bi se sprečila buduća autoimunost, takva izloženost prenatalnim hormonima stresa može promeniti prirodne imunoregulatorne mehanizme tako da dete ima povećan rizik od razvoja različitih inflamatornih bolesti uključujući alergiju i astmu. Takođe je dokazano da stres negovatelja može povećati incidencu atopije, nezavisno od porođajne težine ili infekcijama donjeg respiratornog trakta, pušenja negovatelja, izloženosti alergenima, ponašanja pri dojenju.</em></p>
<p><em>Alergijski poremećaji posredovani IgE mogu se klinički manifestovati kao kombinacija konjuktivitisa, atopijskog dermatitisa, rinitisa, astme, netolerancije na lekove i/ili hranu i/ili anafilakse. Čak 1 od 3 osobe pati od nekog oblika alergijskog poremećaja. Skoro 50% dece sa atopijskim dermatitisom razvija astmu, a 75% razvija alergijski rinitis, u tzv. „atopijskom maršu“.</em></p>
<p><em>Neravnoteža Th1 i Th2 citokina igra centralnu ulogu u imunopatologiji alergijskih bolesti. Alergen-specifični klonovi T-ćelija od atopijskih pacijenata imaju mnogo veći procenat TH2 ili TH0 tipa.</em></p>
<p><em>Hronični psihosocijalni stres je povezan sa izmenjenom ravnotežom Th1/Th2 u pravcu prevlasti Th2, nije iznenađujuće sa stanovišta imuniteta da stres može da pogorša alergijske bolesti kao što su rinitis, astma, atopijski dermatitis.</em></p>
<p><em>Stres je veoma izražen kod atopijskog dermatitisa, jer je bolest vidljiva, koža svrbi, osoba ne može da spava, cela porodica ne može da spava jer su to često deca, lečenje je stalno i dugo, prihvatanje od strane okoline posebno dece u školi teško, pa je stres stalno prisutan i dodatno pogoršava već postoječi poremećeni imunski odgovor i otežava dejstvo primenjene terapije.</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-3274" src="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1.png" alt="" width="1004" height="595" srcset="https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1.png 1820w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1-300x178.png 300w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1-1024x608.png 1024w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1-768x456.png 768w, https://i2portal.rs/wp-content/uploads/2025/02/how-to-manage-stress-1-1536x911.png 1536w" sizes="(max-width: 1004px) 100vw, 1004px" /></p>
<p><em><strong>Kako da lečimo poremećaje koje nastaju kao posledica stresa?</strong></em></p>
<p><em>U doktoratu koji sam radila, pokazalo se da kako ćemo reagovati na stres u najtežim stresnim uslovima na poslu umnogome zavisi i od naših naučenih mehanizama odbrane, kako smo tokom života naučili da se suočavamo sa stresom. Oni koji imaju slabe i nezrele mehanizme odbrane vrlo brzo podležu stresoru i sagorevanju na poslu, dok oni sa zrelim mehanizmima odbrane su vrlo otporni u istim situacijama. <strong>Humor i altruizam su se izdvojili kao najznačajniji odbrambeni mehanizmi,</strong> koji štite od stresora na poslu.</em></p>
<p><em>Znači, možemo i da naučimo da se izborimo, ne možemo da menjamo mnogo svet oko sebe, možemo malo, u našoj mogućnosti, ali možemo da izmenimo pogled na svet, da drugačije sagledavamo stvari, da naučimo mehanizme kako da savladamo ono što nas muči svakog dana.</em></p>
<p><em>Takođe, <strong>dovoljno sna, fizička aktivnost, zdrava ishrana, druženje sa prijateljima koji vam prijaju, hobiji koji vas čine srećnim, smanjuje nivo stresa.</strong></em></p>
<p><em>Terapijski pristup podrazumeva u zavisnosti od vrste poremećaja- psihoterapijski pristup ali i medikamentoznu terapiju- lekovima. Smatra se da kombinacija daje najbolje rezultate.</em></p>
<p><em>Za PTSP se na primer često koristi kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT), kao i psihofarmakološki pristupi. Predlaže se i pisanje o traumi. Za ambulantne pacijente sa teškom depresijom, Bekova KBT i interpersonalna terapija se smatraju značajnim uz psihofarmakoterapiju.</em></p>
<p><em>Kod lečenje anksioznosti, zavisi od specifičnosti poremećaja (npr. generalizovani anksiozni poremećaj (GAD), socijalna fobija, panični poremećaj). KBT, uključujući trening opuštanja, smatra se jednim od efikasnijih psihoterapijskih metoda u nekoliko podtipova anksioznosti. Antidepresivi, s selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina, i slični, takođe pokazuju efikasnost kod anksioznosti, posebno kada je GAD komorbidna sa velikom depresijom. Ali terapija se prilagođava svakom pacijentu, jer često postoje komorbiditeti ali i druge psihijatrijske bolesti- na pr.bolesti zavisnosti, pazahteva timsko lečenje.</em></p>
<p>i2 portal</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://i2portal.rs/kako-stres-utice-na-nase-zdravlje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>5 jednostavnih načina da poboljšate nivo šećera u krvi</title>
		<link>https://i2portal.rs/5-jednostavnih-nacina-da-poboljsate-nivo-secera-u-krvi/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=5-jednostavnih-nacina-da-poboljsate-nivo-secera-u-krvi</link>
					<comments>https://i2portal.rs/5-jednostavnih-nacina-da-poboljsate-nivo-secera-u-krvi/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jelena]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Oct 2024 12:46:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ona]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes tipa 2]]></category>
		<category><![CDATA[nivo šećera u krvi]]></category>
		<category><![CDATA[predijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[san]]></category>
		<category><![CDATA[skriveni izvori šećera]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[vežbanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://i2portal.rs/?p=2161</guid>

					<description><![CDATA[Lekari kažu da većina ljudi ne mora konstantno da proverava nivo šećera u krvi Normalno je da se nivo šećera u krvi menja u toku dana, i to nije razlog za zabrinutost Da biste izbegli rizik od nastanka predijabetesa i dijabetesa, uspostavite dnevnu rutinu koja uključuje vežbanje, redovan san i smanjen nivo stresa &#160; Lekari [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Lekari kažu da većina ljudi ne mora konstantno da proverava nivo šećera u krvi</em></p>
<p><em>Normalno je da se nivo šećera u krvi menja u toku dana, i to nije razlog za zabrinutost</em></p>
<p><em>Da biste izbegli rizik od nastanka predijabetesa i dijabetesa, uspostavite dnevnu rutinu koja uključuje vežbanje, redovan san i smanjen nivo stresa</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Lekari kažu da treba da se fokusirate na dnevnu rutinu, a ne na stalno merenje nivoa šećera u krvi, naročito ako ste potpuno zdravi. Doktorka Dina Adimulam, specijalista za gojaznost, dijabetes i  endokrinologiju, kaže da svako od nas treba da se fokusira da ima što zdravije dnevne navike, a da je povećanje nivoa šećera u krvi u toku dana normalno. Takođe je neophodno da ljudi kojima je ustanovljen predijabetes ili dijabetes vode računa o nivou šećera, da se vremenom ne bi razvio dijabetes tipa 2.</p>
<h3><strong>Čuvajte se skrivenih izvora šećera u ishrani</strong></h3>
<p>Uzimanje previše šećera kroz hranu i piće može da ima ozbiljne zdravstvene probleme. Gazirani sokovi, slatkiši i peciva su očigledni izvori šećera, ali voćni jogurt, začini i druga prerađena hrana mogu da sadrže neočekivanu količinu šećera. Čak i voćni sok sa prirodnim šećerom može povećati nivo šećera u krvi.</p>
<p>Pokuštajte da se ograničite na 20-25 grama dnevno, predlažu stručnjaci.</p>
<h3><strong>Probajte da razumete svoje telo</strong></h3>
<p>Povećana telesna težina je poznati faktor rizika za nastajanje dijabetesa tipa 2. Iako se indeks telesne mase računa kao polazna tačka, nije savršen pokazatelj ukupnog zdravstvenog stanja.</p>
<p>Bolji način da razumete rizik od hroničnih bolesti i upravljate svojom težinom, je da pogledate sastav svog tela, odnos telesne masti i nemasne mase. Meri se skeniranjem pomoću rendgenskih zraka, kako bi se razlikovalo koliko mišića, kostiju i masti se nalazi u vašem telu.</p>
<p>Za sveukupno zdravlje, posebno je važno voditi računa o masti na stomaku, tačnije, masti koja je poznata kao viscelarna mast, što je povezano sa zdravstvenim rizicima.</p>
<h3><strong>Dajte prioritet redovnim vežbama</strong></h3>
<p>Prema istraživanju, dugo sedenje može da poveća rizik od nastanka predijabetesa i dijabetesa. Nasuprot tome, više kretanja u toku dana, može poboljšati vaše raspoloženje i energiju, održati vaš metabolizam zdravim i doneti brojne zdravstvene benefite. &#8222;Ograničite sedenje, vežbajte ili hodajte kada god možete&#8220; kaže doktorka Adimulam.</p>
<p>Istraživanja pokazuju da čak i nekoliko stotina koraka dnevno mogu da naprave veliku razliku. Aktivnost nije samo važna zbog regulisanja nivoa šećera u krvi, nego može da spreči druge zdravstvene rizike, poput bolesti srca i raka, i poboljša kvalitet života.</p>
<h3><strong>San ima ogroman uticaj na nivo šećera u krvi</strong></h3>
<p>Dobar san je ključni faktor koji kontroliše nivo šećera u krvi. Naučnici kažu da je odrasloj osobi neophodno sedam do devet sati sna noću. Premalo sna može da poveća nivo šećera u krvi, i poveća rizik od prejedanja i debljanja, pokazuju istraživanja.</p>
<h3><strong>Pažljivo smanjite stres</strong></h3>
<p>Glavni i potcenjeni faktor povećanja nivoa šećera u krvi je stres. Hormoni povezani sa mentalnim i fizičkim stresom tokom vremena mogu da utiču na nivo šećera u krvi. Postoje brojne strategije za upravljanje stresom, a kao početna se navodi meditacija. Opuštajuće vežbe pomažu u smanjenju stresa, poboljšavaju krvi pritisak i nivo šećera.</p>
<p>i2 portal</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://i2portal.rs/5-jednostavnih-nacina-da-poboljsate-nivo-secera-u-krvi/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>&#8222;Burnout&#8220; sindrom &#8211; sindrom sagorevanja na poslu</title>
		<link>https://i2portal.rs/burnout-sindrom/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=burnout-sindrom</link>
					<comments>https://i2portal.rs/burnout-sindrom/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Oct 2024 20:32:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ona]]></category>
		<category><![CDATA[burnout]]></category>
		<category><![CDATA[burnout sindrom]]></category>
		<category><![CDATA[ona]]></category>
		<category><![CDATA[prevazilaženje problema]]></category>
		<category><![CDATA[sindrom sagorevanja na poslu]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://i2portal.rs/?p=301</guid>

					<description><![CDATA[Sindrom sagorevanja ili &#8222;burnout sindrom&#8220; je posledica hronične izloženosti stresu na radnom poslu. Uzroci nastanka ovog problema su vezani za radno okruženje, bez obzira što se problem ispoljava individualno. Tri ključna stadijuma Predstavlja daleko više od običnog stresa, prate ga tri ključna stadijuma-  izaziva ogromnu iscrpljenost, osećaj odvojenosti od posla i osećaj neefikasnost i nepostizanja [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sindrom sagorevanja ili &#8222;burnout sindrom&#8220; je posledica hronične izloženosti stresu na radnom poslu. Uzroci nastanka ovog problema su vezani za radno okruženje, bez obzira što se problem ispoljava individualno.</p>
<h3><strong>Tri ključna stadijuma</strong></h3>
<p>Predstavlja daleko više od običnog stresa, prate ga tri ključna stadijuma-  izaziva ogromnu iscrpljenost, osećaj odvojenosti od posla i osećaj neefikasnost i nepostizanja uspeha.</p>
<p>Pored simptoma koji obuhvataju ove stadijume javljaju se obeshrabrenost, bespomoćnost, poraženost, zarobljenost, nedostatak energije, istrošenost, učestale glavobolje i bolovi u mišićima, promena apetita, poremećaj sna, smanjen imunitet.</p>
<h3><strong>Simptomi burnout sindroma</strong></h3>
<p><em>– Konstantna iscrpljenost</em><br />
<em>– Većina obaveza u toku dana vas užasno opterećuje</em><br />
<em>– Osećaj da bilo šta što se uradi nema smisla i ne doprinosi bilo čemu</em><br />
<em>– Odlaganje ili izbegavanje obaveza</em><br />
<em>– Napetost i prenošenje frustracija na druge</em><br />
<em>– Izbegavanje odlaska na posao, kašnjenje i raniji odlazak sa posla</em></p>
<h3><strong>Faze nastanka sindroma i prevazilaženje problema</strong></h3>
<p><em>&#8211;  Ushićeni odlazak na posao, zanemarivanje svih ostalih segmenata života, idealizacija radnog mesta, kolega i vođe tima</em></p>
<p><em> &#8211;  Propuštanje odmora i pretrpavanje poslom</em></p>
<p><em>&#8211;   Teškoće u odnosima, prenošenje nezadovoljstva na porodicu</em></p>
<p><em>&#8211;   Razočaranje koje osobu čini emocionalno ranjivom i nepoverljivom</em></p>
<p><em>&#8211;   Povlačenje u sebe, izolacija. Osećaj beznađa i telesno iscrpljivanje</em></p>
<p>U prevazilaženju ovog sindroma pomoći će fizička aktivnost, relaksacija i zdrava ishrana. Preporučuju se redovne šetnje, kao i slušanje muzike, čitanje, gledanje televizije. Važno je naspavati se i da se, kad god je moguće, ode na odmor da bi se napunile baterije.</p>
<p>Navedeno može da posluži i kao prevencija da ne dođe do razvoja ovoga sindroma. Ukoliko sve to ne dovede do poboljšanja, onda je potrebno potražiti pomoć psihoterapeuta.</p>
<p>i2 portal</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://i2portal.rs/burnout-sindrom/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
