Veuve Clicquot – prva moderna preduzetnica i kraljica šampanjca

Šampanjac je simbol luksuza, raskoši, slavlja. Najčešće se povezuje sa posebnim trenucima u životu, uz koje se podiže čaša i uživa u ovim blistavim mehurićima. Potiče iz francuske regije Champagne ( Šampanje), koja je jedina u svetu gde je proizvodnja ovog vina zakonski zaštićena i regulisana. Šampanjac se najčešće pravi od tri vrste grožđa: Pinot Noir, Pinot Meunier i Chardonnay, uz posebne metode proizvodnje, kao što je tradicionalna metoda sekundarne fermentacije u boci, koja daje karakteristične mehuriće. Uz sofisticirani ukus i bogatu tradiciju, šampanjac je ne samo piće, već i simbol uživanja u životu.

Veuve Clicquot je jedan od najpoznatijih i najcenjenijih proizvođača šampanjca na svetu, sa bogatom tradicijom i reputacijom koja seže više od 250 godina. Njihova priča počinje u Reimsu, 1772.godine, u srcu regije Champagne, kada je osnovana vinarija. Brend je postao poznat širom sveta, zahvaljujući jednoj ženi, koja je izašla izvan okvira svog vremena: Barbe-Nicole Ponsardin (Barb Nikol Ponsardan), koja je postala poznata kao La Veuve Clicquot (udovica Kliko).

Istorija brenda

Barb Nikol Ponsardan, je bila ćerka bogatog trgovca tekstilom, i njen otac je zajedno sa ocem njenog budućeg muža dogovorio njihov brak, što nije bilo neuobičajeno u to vreme. Njen muž, Fransoa Kliko je bio bogati trgovac vinom. Venčanje se održalo u podrumu, a upravo će u sličnom podrumu Barb proizvesti svoje prvo vino nekoliko godina kasnije. Nakon iznenadne smrti svoga muža, odlučila je da preuzme upravljanje vinarijom i nastavi njegov posao. Iako su gotovo svi bili protiv toga da jedna žena vodi vinariju, smatrajući da je nesposobna i da će odvesti kompaniju u propast, ona se čvrsto držala svoje odluke, ispostaviće se veoma mudre, i tako je postala jedna od prvih upešnih poslovnih žena na svetu. Svekar Filip ju je podržao, i postao i prvi ulagač.

Bila je vizionarka, koja je uvela brojne inovacije u proizvodnju šampanjca.

Louis Bonnet (Luj Bone) vinski agent, joj je pomogao da dogovori prodaju 50.000 boca šampanjca u Rusiji, ali je trebalo zaobići vojne blokade i dostaviti ih 1806.godine bezbedno u Rusiju, što se kosilo sa Napoleonovim zabranama, pošto je želeo da je privredno uništi. Bone je uspeo da stigne do Amsterdama, odatle je trebalo da isplovi dalje, ali je vino bilo u jako lošem stanju, pošto su gljivice počele da se hrane čepom.

Svega nekoliko boca je stiglo do Rusije, ali u svemu tome je bilo i nešto dobro. Rusima se izuzetno dopao njen šampanjac, i počeli su da naručuju nove boce. Barb je morala da prodaje stvari iz kuće, kako bi nadonadila ogroman gubitak, i pokušala da napravi novi šampanjac.

Uspeli su da pošalju šampanjac za Sankt Petersburg, i od tog trenutka njena putanja ide uzlazno. Ubrzo je i sam car Aleksandar izjavio da ne želi da pije nijedan drugi šampanjac, a ova pošiljka ju je učinila jednom od najslavnijih žena preduzetnica u Evropi. Njen šampanjac se pio na evropskim dvorovima i među buržoazijom, a zatim je počeo da se služi u kabareima i u restoranima.

Ključni doprinos

U narednih nekoliko godina, sve do 1816. Barb je prodala sve zalihe šampanjca, a nije mogla na brzinu da napravi novi. Tada je došla do ideje koja će zauvek da promeni industriju proizvodnje šampanjca, a to je razvijanje procesa „degoržiranja“. Ova tehnika je podrazumevala uklanjanje taloga okretanjem šampanjca naglavačke, jer bi se tada talog brže slegao u grlu boce i lakše bi „izleteo“ napolje, a šampanjac bi postao bistriji i čistiji. Veoma brzo je ustanovila da laganim udarcem po čepu ceo talog izlazi napolje uz prasak. Ovo otkriće (remuage) promenilo je postupak dovršavanja šampanjca do današnjih dana.

Madam Kliko je umrla 1866. u svojoj 89.godini. Smatra se jednom od prvih i najuspešnijih poslovnih žena na svetu. Upravljala je kompanijom u izuzetno teška vremena. Vratila je svoj vinski biznis sa ivice propadanja i pretvorila ga u jednu od najuspešnijih kuća šampanjca širom sveta. Kada je umrla, dostigla je prodaju od 750.000 boca godišnje. 

Važna inovacija – „Yellow Label“

Yellow Label“ je postao zaštitni znak brenda,  simbol kvaliteta, tradicije i luksuza. Ovaj šampanjac je prepoznatljiv po svojoj karakterističnoj žutoj etiketi, i postao je sinonim za elegantno uživanje u piću. Pojava žute etikete se poklopila sa sve većom preferencijom za šampanjac koji sadrži manje šećera. Žuta etiketa je izabrana za „brut“ šampanjac (količina šećera ne sme da premašuje 12 grama po litru).

Tradicija i prestiž

Veuve Clicquot je brend koji se povezuje sa visokim društvom, elitnim događajima i luksuznim proslavama širom sveta. Nihovi šampanjci su prisutni na brojnim prestižnim događajima, kao što su Met Gala, Formula 1 i drugi.

Filozofija brenda

Veuve Clicquot se vodi principima inovacije, kvalitetnog proizvodnog procesa i strastvene posvećenosti vinogradima. Iako je brend prošao kroz brojne promene kroz istoriju, posvećenost tradiciji i kvalitetu je ostala kao ključna. Prema podacima iz 2023.godine, Veuve Clicquot je prodao oko 19 miliona boca šampanjca te godine.

Danas, Veuve Clicquot je deo multinacionalne kompanije LVMH, koja okuplja poznate luksuzne brendove, ali je i dalje propoznatljiv po svom jedinstvenom karakteru i kvalitetu.

i2 portal

podeli na mrežama:

Facebook
LinkedIn
Email
Pinterest

Najnovije

Kultura

Premijera mjuzikla „Balkan Ekspres“

„Balkan ekspres“ kultno delo Gordana Mihić, četiri decenije, nakon što je snimljen istoimeni film biće premijerno izvedeno u formi  mjuzikla u petak i subotu uveče,

Preporučujemo

Četiri ponašanja koja razaraju vezu ili brak

Istraživanjima su definisana kontraproduktivna ponašanja koja negativno utiču na partnerske odnose i predstavljaju jasne prediktore razvoda braka/prekida partnerskog odnosa. U svakom partnerstvu će se neka od ovih